Skip to main content
Library » Bhagavad-gītā As It Is » Chapter Two

TEXT 58

STIH 58

Devanagari

Devanagari

यदा संहरते चायं कूर्मोऽङ्गानीव सर्वशः ।
इन्द्रियाणीन्द्रियार्थेभ्यस्तस्य प्रज्ञा प्रतिष्ठिता ॥ ५८ ॥

Text

Tekst

yadā saṁharate cāyaṁ
kūrmo ’ṅgānīva sarvaśaḥ
indriyāṇīndriyārthebhyas
tasya prajñā pratiṣṭhitā
yadā saṁharate cāyaṁ
kūrmo ’ṅgānīva sarvaśaḥ
indriyāṇīndriyārthebhyas
tasya prajñā pratiṣṭhitā

Synonyms

Synonyms

yadā — when; saṁharate — winds up; ca — also; ayam — he; kūrmaḥ — tortoise; aṅgāni — limbs; iva — like; sarvaśaḥ — altogether; indriyāṇi — senses; indriya-arthebhyaḥ — from the sense objects; tasya — his; prajñā — consciousness; pratiṣṭhitā — fixed.

yadā – kada; saṁharate – povuče; ca – također; ayam – on; kūrmaḥ – kornjača; aṅgāni – noge; iva – kao; sarvaśaḥ – sva; indriyāṇi – osjetila; indriya-arthebhyaḥ – od osjetilnih predmeta; tasya – njegova; prajñā – svjesnost; pratiṣṭhitā – utemeljena.

Translation

Translation

One who is able to withdraw his senses from sense objects, as the tortoise draws its limbs within the shell, is firmly fixed in perfect consciousness.

Onaj tko može povući svoja osjetila od predmeta osjetila, kao što kornjača uvlači svoje noge u oklop, čvrsto je utemeljen u savršenoj svjesnosti.

Purport

Purport

The test of a yogī, devotee or self-realized soul is that he is able to control the senses according to his plan. Most people, however, are servants of the senses and are thus directed by the dictation of the senses. That is the answer to the question as to how the yogī is situated. The senses are compared to venomous serpents. They want to act very loosely and without restriction. The yogī, or the devotee, must be very strong to control the serpents – like a snake charmer. He never allows them to act independently. There are many injunctions in the revealed scriptures; some of them are do-not’s, and some of them are do’s. Unless one is able to follow the do’s and the do-not’s, restricting oneself from sense enjoyment, it is not possible to be firmly fixed in Kṛṣṇa consciousness. The best example, set herein, is the tortoise. The tortoise can at any moment wind up its senses and exhibit them again at any time for particular purposes. Similarly, the senses of the Kṛṣṇa conscious persons are used only for some particular purpose in the service of the Lord and are withdrawn otherwise. Arjuna is being taught here to use his senses for the service of the Lord, instead of for his own satisfaction. Keeping the senses always in the service of the Lord is the example set by the analogy of the tortoise, who keeps the senses within.

SMISAO: Yogī, bhakta ili samospoznata duša može po svojoj volji vladati osjetilima. To je mjerilo provjere. Međutim, ljudi su većinom sluge osjetila i stoga djeluju po zapovijedima osjetila. To je odgovor na pitanje o položaju yogīja. Osjetila se uspoređuju s otrovnim zmijama. Ona žele djelovati neobuzdano i bez ograničenja. Yogī, odnosno bhakta, mora biti veoma odlučan kako bi mogao vladati ovim zmijama – poput krotitelja zmija. On im nikada ne dopušta da djeluju neovisno. U razotkrivenim spisima postoji mnogo naredbi; neke su od njih zabrane, a neke upute. Onaj tko ne može slijediti upute i zabrane, uzdržavajući se od osjetilnog uživanja, ne može biti čvrsto utemeljen u svjesnosti Kṛṣṇe. Ovdje je naveden najbolji primjer – kornjača. Kornjača može u svakom trenutku uvući svoja osjetila i ponovno ih izvući da bi ostvarila određenu svrhu. Slično tome, osoba svjesna Kṛṣṇe koristi svoja osjetila samo u određenu svrhu, za služenje Gospodina; inače ih povlači. Kṛṣṇa ovdje savjetuje Arjuni da koristi svoja osjetila za služenje Gospodina, a ne za vlastito zadovoljstvo. Primjer kornjače, koja drži svoja osjetila u oklopu, naveden je kako bi se upozorilo da osjetila uvijek trebamo koristiti za služenje Gospodina.