Skip to main content
Library » Bhagavad-gītā As It Is » Chapter Six

TEXT 5

STIH 5

Devanagari

Devanagari

उद्धरेदात्मनात्मानं नात्मानमवसादयेत् ।
आत्मैव ह्यात्मनो बन्धुरात्मैव रिपुरात्मन: ॥ ५ ॥

Text

Tekst

uddhared ātmanātmānaṁ
nātmānam avasādayet
ātmaiva hy ātmano bandhur
ātmaiva ripur ātmanaḥ
uddhared ātmanātmānaṁ
nātmānam avasādayet
ātmaiva hy ātmano bandhur
ātmaiva ripur ātmanaḥ

Synonyms

Synonyms

uddharet — one must deliver; ātmanā — by the mind; ātmānam — the conditioned soul; na — never; ātmānam — the conditioned soul; avasādayet — put into degradation; ātmā — mind; eva — certainly; hi — indeed; ātmanaḥ — of the conditioned soul; bandhuḥ — friend; ātmā — mind; eva — certainly; ripuḥ — enemy; ātmanaḥ — of the conditioned soul.

uddharet – mora se izbaviti; ātmanā – umom; ātmānam – uvjetovana duša; na – nikada; ātmānam – uvjetovanu dušu; avasādayet – degradira; ātmā – um; eva – zacijelo; hi – doista; ātmanaḥ – uvjetovane duše; bandhuḥ – prijatelj; ātmā – um; eva – zacijelo; ripuḥ – neprijatelj; ātmanaḥ – uvjetovane duše.

Translation

Translation

One must deliver himself with the help of his mind, and not degrade himself. The mind is the friend of the conditioned soul, and his enemy as well.

Uvjetovana se duša uz pomoć svoga uma mora izbaviti, a ne degradirati. On je njezin prijatelj, ali i njezin neprijatelj.

Purport

Purport

The word ātmā denotes body, mind and soul – depending upon different circumstances. In the yoga system, the mind and the conditioned soul are especially important. Since the mind is the central point of yoga practice, ātmā refers here to the mind. The purpose of the yoga system is to control the mind and to draw it away from attachment to sense objects. It is stressed herein that the mind must be so trained that it can deliver the conditioned soul from the mire of nescience. In material existence one is subjected to the influence of the mind and the senses. In fact, the pure soul is entangled in the material world because the mind is involved with the false ego, which desires to lord it over material nature. Therefore, the mind should be trained so that it will not be attracted by the glitter of material nature, and in this way the conditioned soul may be saved. One should not degrade oneself by attraction to sense objects. The more one is attracted by sense objects, the more one becomes entangled in material existence. The best way to disentangle oneself is to always engage the mind in Kṛṣṇa consciousness. The word hi is used for emphasizing this point, i.e., that one must do this. It is also said:

SMISAO: Ovisno o različitim okolnostima, riječ ātmā odnosi se na tijelo, um ili dušu. U sustavu yoge, um i uvjetovana duša posebno su važni. Um je središnja točka procesa yoge i stoga se ātmā u ovom stihu odnosi na um. Svrha sustava yoge je ovladati umom i odvojiti ga od vezanosti za predmete osjetila. Ovdje se naglašava da um mora biti ovladan kako bi uvjetovanu dušu mogao izbaviti iz mulja neznanja. U materijalnom postojanju, živo je biće podložno utjecaju uma i osjetila. Ustvari, čista je duša zapletena u materijalnom svijetu jer se njezin um nalazi pod utjecajem lažna ega, koji želi vladati materijalnom prirodom. Stoga um treba biti ovladan kako ga ne bi privuklo blještavilo materijalne prirode. Na taj način uvjetovana duša može biti spašena. Ne bismo se trebali degradirati privlačnošću koju osjećamo prema predmetima osjetila. Što nas više privlače predmeti osjetila, to se više zaplećemo u materijalno postojanje. Um treba uvijek biti zaokupljen svjesnošću Kṛṣṇe. To je najbolji način na koji se možemo osloboditi zapletenosti. Riječ hi upotrijebljena je kako bi se to naglasilo, odnosno istaknulo da to moramo učiniti. Također je rečeno:

mana eva manuṣyāṇāṁ
kāraṇaṁ bandha-mokṣayoḥ
bandhāya viṣayāsaṅgo
muktyai nirviṣayaṁ manaḥ
mana eva manuṣyāṇāṁ
kāraṇaṁ bandha-mokṣayoḥ
bandhāya viṣayāsaṅgo
muktyai nirviṣayaṁ manaḥ

“For man, mind is the cause of bondage and mind is the cause of liberation. Mind absorbed in sense objects is the cause of bondage, and mind detached from the sense objects is the cause of liberation.” (Amṛta-bindu Upaniṣad 2) Therefore, the mind which is always engaged in Kṛṣṇa consciousness is the cause of supreme liberation.

„Za čovjeka je um uzrok i ropstva i oslobođenja. Um koji počiva na predmetima osjetila uzrok je ropstva, a um odvojen od predmeta osjetila uzrok je oslobođenja." (Amṛta-bindu Upaniṣada 2) Tako je um koji je uvijek zaokupljen svjesnošću Kṛṣṇe uzrok najvišeg oslobođenja.